Nepoznati Zagreb

Danas ću vam ispričati zanimljivu pričicu o jednoj od ne tako mnogobrojnih skulptura stranog porijekla u Zagrebu, skulpturi "La futuro" ("Budućnost", u prijevodu sa esperanta) danskog kipara Jespera Neergaarda koja se nalazi na Kennedyjevom trgu, ispred Ekonomskog fakulteta.


Snimio: Vanja


Snimio: Vanja


Snimio: Vanja

Iako se Zagreb po mnogočemu može dičiti imenom "otvorenoga grada", međunarodnog središta i nazivom "metropola", koji je jedno vrijeme bio često u upotrebi, ako ga iskreno pogledamo vidjet ćemo da to baš i nije tako. Od multikulturalnih i multietničkih utjecaja koji većinu velikih svjetskih gradova čine baš takvima kakvi jesu, u Zagrebu nema baš puno tragova ... tu i tamo prođe koja skupina stranih turista, poneki stranac se naseli u gradu (i odmah postane medijska atrakcija, baš zato što takvih nema puno ), otvori se koji restoran strane kuhinje ili trgovina egzotičnim proizvodima ... no, u svojoj biti Zagreb je ipak gotovo isključivo hrvatski grad (sa svim dobrim i lošim konotacijama koje to nosi sa sobom) sa vrlo malo stranih utjecaja. A to je vidljivo i iz knjige "Spomenici i fontane grada Zagreba" među kojima je od 299 gradskih spomenika moguće nabrojati svega 5 (slovima: pet) djela stranih umjetnika, a od toga su svega dva suvremena djela. Jedno je skulptura koju je postavilo mađarsko veleposlanstvo kao spomen na preminulog mađarskog predsjednika Jozsefa Antalla, a drugo je djelo ovo spomenuto na početku teksta, Jesperova skulptura "La Espero".

Jedna od zanimljivosti vezanih uz tu skulpturu je ta da Graz posjeduje vrlo sličnu skulpturu istoga umjetnika, naziva "La Espero" ("Nada", u prijevodu sa esperanta), a postavljena je na 100-godišnjicu rođenja međunarodnog jezika esperanta, 1987. godine, na trg Esperantoplatz, u blizini "gracerskog" glavnog željezničkog kolodvora.


Snimio: Vanja
A kako je Zagreb došao do svoje skulpture? Također preko esperanta!
Naime, 2001. godine, kada je skulptura i postavljena, u Zagrebu se održavao 86. međunarodni svjetski esperantski kongres sa oko 3000 sudionika i tim povodom je skulptura i stigla u naš grad. No, dolazak same skulpture nije prošao glatko, iako su i sam autor (koji je dobrovoljno i besplatno poklonio svoj rad na izradi skulpture) i organizacijski odbor samog kongresa učinili sve što je bilo u njihovoj moći da taj spomenik zaista i osvane u Zagrebu. No, da vam sad ne prepričavam cijeli "krimić" koji se odvijao vezano uz postavljanje skulpture pročitajte sami čitav tekst iz pera Spomenke Štimec, svjetski poznate spisateljice na esperantu i tajnice Hrvatskog saveza za esperanto: "Esperantski spomenik od kararskog mramora".

Ponešto više o samom autoru skulpture možete naći u tekstu iz časopisa "Vijenac" pod nazivom "Danski kipar daruje Futuro" ili pak na autorovoj web stranici (osobito pogledajte niz skulptura koje je izradio u periodu između 1985. i 2001. koje su posebno upečatljive!).


Preneseno sa http://www.jesperneergaard.dk/