Nepoznati Zagreb

... sa kojega ujesen ne otpadaju lampe.



Stupovi u Prijepoljskoj ulici (kod Centra za kulturu Dubrava). Snimio: Vanja


Usputna opaska: Zanimljivo je da je Prijepoljska ulica u Dubravi jedna od vrlo rijetkih ulica koja je dobila ime po naseljima u Srbiji, a čije ime nije promijenjeno tokom 90-tih godina. Tu i tamo se može naći i još poneka ulica imenovana po mjestima u Srbiji, no tu je uglavnom riječ o naseljima u kojima bar dio stanovništva čine Hrvati (Petrovaradinska, Tavankutska, Bezdanska itd), dok u ovom slučaju to nije riječ (Prijepolje je naselje u jugozapadnom dijelu Srbije, nedaleko Crne Gore). Blizu Prijepoljske ulice je Sjeničarska ulica (koja se do osamostaljenja zvala Raduška, po planini u srednjoj Bosni na čijim padinama žive Hrvati!) čije ime podsjeća na još jedno naselje u južnoj Srbiji, Sjenicu ... no, sumnjam da je ulica nazvana baš po njemu.

Inače, ne znam da li ste svjesni da je mnogo ulica u Gornjoj Dubravi dobilo ime po rudarskim mjestima: Konjščinska (ugljen), Banovićka (ugljen), Velenjska (ugljen), Trbovljanska (ugljen), Idrijska (živa), Kostolačka (ugljen), Ljubijska (ugljen), Trepčanska (ugljen, a mislim da je i olovo), Tuzlanska (sol), Kakanjska (ugljen) ... pretpostavljam da i druga mjesta spomenuta u tom kvartu (Teslić, Prijedor, Zavidovići, Goljani, Širinec ...) imaju veze sa rudarstvom. Što se toga tiče, iz konteksta tu iskače novoimenovana Međugorska ulica koja se nekad zvala Niška (ne znam ima li u blizini Niša ikakav rudnik).

Što se drugog iskakanja iz konteksta tiče, tri glavne poprečne (zapad-istok) ulice su i nekad imale neujednačeno nazivlje: južna je bila Ulica Druge armije, srednja Posavskog odreda, dok je sjeverna imala ime iz konteksta, po rudarskom gradu Boru u Srbiji. Sada su konteksti ponovo izmiješani, ali na drugi način - južna je Ulica Hrvatskog proljeća, dakle dobila je ime po povijesnom događaju, dok su druge dvije religiozne tematike, srednja je Ulica Križnog puta, dok je sjeverna Ulica sv. Leopolda Mandića.

Oznake: ulične lampe, Dubrava

Na Matetićevoj (Prečko). Snimio: Vanja


Nakon tople i zelenkastožute jeseni s kraja rujna i početka listopada posljednjih 5-6 tjedana smo uživali u šarenoj zreloj jeseni koja je oduševljavala svojim bojama ... i kojoj je, čini se, došao kraj. Većina lišća je već na tlu, odupiru se tek breze, žalosne vrbe i poneki list na platanama, a tokom slijedećih dana će i zahladiti, vjerojatno će nas posjetiti i snijeg ... a i vrijeme mu je već, zar ne, sad će početak Adventa!

Kako bih na dostojan način obilježio taj prelazak iz šarene u smeđesivu jesen i dalje u zimu odabrao sam nekoliko fotki nastalih u posljednja dva tjedna kojima je zajednička žuta boja ... i to ne samo lišća nego i javnih ... hm, kako najbolje prevesti njemačku riječ "Einrichtungen"? Ajmo reći "javne opreme"!



Na Matetićevoj kod Svilkovića. Snimio: Vanja


Paljetkova ulica. Snimio: Vanja


Matetićeva ulica kod Svilkovića. Snimio: Vanja


Matetićeva ulica kod tržnice Prečko. Snimio: Vanja


Horvaćanska cesta kod Ulice Hrvatskog sokola. Snimio: Vanja


Svilkovići. Snimio: Vanja


Zagrebačka avenija kod potoka Vrapčaka. Snimio: Vanja


Paljetkova ulica. Snimio: Vanja

Oznake: jesen, žuto, foto

U blizini Kraljićinog zdenca. Snimio: Vanja

Oznake: Medvednica

Medvedgrad sa staze broj 12 između Tomislavca i Kraljićinog zdenca. Snimio: Vanja

Oznake: medvedgrad medvednica sljeme

Svi dobro znamo kako ulice nastaju ... Svoj život mogu početi skromno, kao staza ili poljski put, zatim prerastu u makadamsku cestu koja se tokom godina asfaltira, pa onda proširi, dobije pločnik, svoju prvu zebru, biciklističku stazu, možda i semafor ili čak tramvajsku prugu. Zagrebačka ulica koja vodi od Kustošije do Prečkog, Selska cesta, Nova cesta, Horvaćanska cesta ... su ulice koje su stare više od 100 godina (a vjerojatno i još puno više od toga) i koje su prošle sve ove faze razvoja, od poljskog puta do širokih gradskih prometnica. To su ulice kojima ne znamo rođendana i koje su rasle zajedno sa rastom grada, ukorjenjivale se zajedno sa njime i svih ovih godian činile njegovu okosnicu.

Ili, mogu svoj život započeti poput supernove, odmah kao četverostračna cesta poput Avenije Dubrovnik (tada još pod imenom Aleje Borisa Kidriča) ili još nekih drugih novozagrebačkih cesta, poput čuvenog "Autoputa", Zagrebačke i Slavonske avenije. Njima znamo rođendane, datume otvorenja, one su poput projektila, supernove, iznenada došle u već postojeću okolinu i potpuno izmijenile okolnosti života i prometne tokove u tom kraju.

No, kako ulice nestaju?

Pokazat ću vam tri scenarija uz primjere sa Trešnjevke!

1. Tihi nestanak, poput Klinčaselske ulice na Drvinju. Neke ulice jednostavno nestano, utope se u neku od susjednih ulica, pretvore se u neki bezimeni odvojak, kućni broj tipa "24a" ... Klinčaselska ulica na Drvinju postoji na planovima grada iz 1949. i 1958., no, na planu grada iz 1993. se ulica tog naziva već nalazi u Dubravi, na Klaki, a komadić ulice na Drvinju više nema svog imena.



Drvinje na planu iz 1949. godine.


2. Nestanak pod temeljima novog naselja. Sva su novozagrebčka naselja nastala na praznom terenu, na poljima i livadama. No, novoizgrađena naselja sjeverno od Save su često imala kao posljedicu rušenja starih kućica i drastično mijenjanje postojećeg rastera ulica. Jedan od najboljih primjera za to je i jedan od najstarijih - izgradnja Knežije. Tek je nekoliko imena ulica i nekoliko usamljenih kućica ostalo netaknuto uz malko veće područje oko Trebinjske ulice tik uz prugu. A na popisu nestalih ulica puno je imena: Sinjska, Ljubuška, Vranska, cavtatska, Risanska ...



Knežija na planu 1949. godine.


3. Nestanak pod temeljima nekog velikog novog objekta. Ovaj je način dosta sličan onom prijašnjem uz razliku što se tu radilo o periodu industrijalizacije iz 50-tih i 60-tih za koji je gotovo sigurno da se više neće ponoviti, bar ne u takvome obimu, dok se nova naselja i dalje grade.

Pogledajte ove ulice koje su nestale pod "Končarovim" pogonima: Topuska, Titogradska, Predavčeva (ime je preseljeno kdo Doma Sportova), Kninska, Grobnička (obje ove ulice su postojale onda, a postoje i danas istočnije na Trešnjevci!), Lebarićeva ...



Sadašnja pozicija "Končara" na planu iz 1949. godine.


Ispod firme "Nikola Tesla" (danas "Ericsson Nikola Tesla") nestale su također ulice sa širenjem firme od nekadašnje "samospojne središnjice" (telefonske centrale) pa do kasnije telekomunikacijske tvornice. Na listi su Jastrebarska, Hrastovačka, Bežanečka, Gorička, Lepoglavska (ova ulica još postoji kao prometna površina, ali nema svoje ime).



Sadašnja pozicija "Končara" na planu iz 1949. godine.

Oznake: Zagreb, ulice, trešnjevka

Ulica Dubrava, preko puta benzinske kod Dankovečke. Snimio: Vanja

Oznake: Dubrava, jogurt, vic

Tko je to sivu današnjicu stavio na "Replay"???


Savska kod Slavonske avenije. Snimio: Vanja

Oznake: Savska, reklame, replay

Selska cesta. Snimio: Vanja


.... a njegovu sudbinu dijele i pravci prema centru grada i Trešnjevci!



Ovih dana se na Selskoj cesti otvara nova podružnica lanca trgovina "Lidl" ... bilo je impresivno gledati kako je gradnja trgovine napredovala iz dana u dan, iznikla je tamo za manje od mjesec dana! Sad je već gotovo sve na mjestu, parkiralište, spušteni rubnjaci, mjesto za biciklističku stazu ... jedino još kod pripremnih radova uklonjen putokaz samuje u lišću pored ograde vrtića. Baš me zanima kad će ga vratiti na svoje mjesto!

(iskustva sa suprotnim primjerima, kada se postavljaju znakovi vezani uz radove, nisu baš obećavajuća ... znak "Radovi na cesti" postavljen u Zorkovačku ulicu na Trešnjevci stoji tamo i dalje iako su radovi završeni prije cca 3 godine!)



Snimio: Vanja

Oznake: Selska cesta, znak, putokaz, knežija

Jesen je i šarenilo lišća privlači više no inače poglede prolaznika na drvorede i parkove u našem gradu ... drvoredi i parkovi u samome centru su najčešće jednoobrazni, sastavljeni samo od jedne vrste drveća: sjetimo se samo Zrinjevačkih platana, divljih kestena na Štrosu, u Maksimirskoj i u Zvonimirovoj ili pak lipa na Srebrnjaku! No, zato neki od novoposađenih u novijim dijelovima grada oduševljavaju svojom raznolikošću ... a jedan od najljepših i najraznovrsnijih je definitivno drvored posađen uz Horvaćansku cestu! Vjerojatno ga nitko od vas ne doživljava kao jedinstvenu hortikulturnu cjelinu obzirom na raznorodnost ceste i rascjepkanost drvoreda na djeliće između pojedinih postranih ulica, no obzirom da je to ipak jedna cesta, jedan prometni pravac, i da ju često, bilo kroz prozor auta ili tramvaja ili pak sa bicikla promatramo "u komadu" onda ga, rekao bih, ima smisla promatrati ga kao cjelovit doživljaj.
(Napomena: Upravo iz toga razloga sam u ovo razmatranje uz Horvaćansku cestu uključio i njen nastavak, Matetićevu ulicu, koja u svom većem dijelu nema drvored.)

Obzirom da se tom cestom često vozim svim oblicima prijevoza onda mi je ta raznorodnost drvoreda već davno upala u oči i ovih šarenih jesenskih dana sam ju odlučio pretočiti u post i to na "inventurni" način, pogledavši drvored detaljnije nego obično. Vjerovali ili ne, drvored sadrži 795 stabala (uzmite tu brojku sa rezervom jer je ponekad teško razlučiti koje drvo stoji u drvoredu, a koje izvan njega, no mislim da točan broj nije ni bitan, već red veličine)! A on sadrži desetak vrsta stabala podijeljenih u više manjih dijelova koji svaki na svoj način doprinosi slikovitosti ceste!

U tablici koja slijedi pogledajte detaljni prikaz vrsta drveća i njihovog broja na pojedinim dijelovima ceste, a iz te tablice izviru i neka zanimljiva zapažanja:

- u cijeloj cesti i svim nasadima koji se nalaze neposredno uz cestu nema niti jednog jedinog stabla divljeg kestena!
- u drvoredu se ne nalazi niti jedno jedino stablo lipe, no uz cestu se može naći poneko (Tavankutska ulica npr.)
- u drvoredu se ne nalazi niti jedno crnogorično stablo, no uz cestu se nalazi više manjih grupa stabala (uz OŠ Nikole Tesle u Prečkom, kod raskršća sa Hrgovićima na JZ strani ...)
- u drvoredu se ne nalazi niti jedno stablo jasena i brijesta, tek nekoliko stabala hrasta (kod raskršća sa Selskom, vjerojatno ostatak nekadašnjeg nasada, te kod Lhotkine ulice) i nekoliko stabala bukve (u Prečkom kod Lhotkine ulice)
- platane su prisutne tek u vrlo malom djeliću drvoreda, kod tržnice Prečko, te u nekim od nasada pored ceste, ponajviše u Vrbanima gdje Horvaćansku cestu dotiče lijepi drvored platana uz potok Vrapčak
- od ne tako uobičajenog drveća vrijedi istaknuti slijedeće: meni nepoznato ukrasno stablo sa crvenim bobicama (nekoliko stabala između potoka Vrpčaka i Rudeške ceste na sjevernoj strani), nekoliko velikih grmova lješnjaka kod Rudeške ceste (južna strana), mlado stabalce gloga (kod novog dijela Vrbana, južna strana) ...

Molio bih vas da pogledate fotke meni nepoznatih vrsta drveta, jedna se može naći u dijelu između Petrovaradinske i Štefanićeve ulice na južnoj strani te dalje, kod benzinske pumpe, dok se druga, koja pomalo sliči jabuci, može naći točno kod benzinske pumpe.- ako netko zna o kojim se tu vrstama radi, neka se javi!



Drvored pregledao i tablicu sastavio: Vanja


Meni osobno su najslikovitiji slijedeći dijelovi drvoreda:

- stare bijele topole između Selske i Srednjaka (sjeverna strana) zbog dubokog hlada
- dijelovi uz koje rastu ukrasne crvenolisna ukrasna stabla ("japanske trešnje"): na sjevernoj strani između Ulice braće Domany i Hrgovića te na južnoj na dijelu između potoka Črnomerca i Jaruna i dijelu između Petrovaradinske i tržnice Prečko. U proljeće su prekrasna rascvana stabla, a u jesen ih krasi vrlo lijepo jarko crveno i ljubičasto lišće!
- dijelovi obrasli grabom koji stvara gustu zavjesu između buke na kolniku i pločnika: na sjevernoj strani kod osnovne škoel Jarun te između Hrgovića i Ulice Ferdinanda Budickog, na južnoj između prije i psolije ulice Hrgovići
- nasad javora između Ulice Hrvatskog sokola i Ulice Hinka Wuertha je najljepši baš sad zbog šarenog lišća

A sad prošećimo cijelom dužinom ceste, od Savske prema zapadu sjevernom stranom i zatim južnom nazad!



Jablanovi ispred osnovne Škole "Horvati" na samome početku Horvaćanske ceste. Snimio: Vanja


Hrastovi na uglu Horvaćanske i Selske ceste. Snimio: Vanja


Stare topole kod Srednjaka. Snimio: Vanja



Kruška kod Ulice Braće Domany. Snimio: Vanja


Šarenilo lišća kruške. Snimio: Vanja


Mlada žalosna vrba kod lokacije stare mitnice na potoku Črnomercu gdje je dugo vremena bila gradska granica i završetak Horvaćanske ceste. Snimio: Vanja


Žalosne vrbe u Vrbanima kod Travanjske ulice. Snimio: Vanja


Gusti nasad grabova kod Vrbana, između Cenkovečke i Odakove. Snimio: Vanja


Jesenski šuštavi pokrivač ispod graba kod Vrbana, između Cenkovečke i Odakove. Snimio: Vanja


Pajasen koji se ugurao uz podzid pločnika pored Petrovaradinske ulice. Snimio: Vanja


Stablo pajasena koje je probilo asfalt kod pješačkog pothodnika kod Tavankutske ulice. Snimio: Vanja


Gusto granje graba kod Baranovićeve ulice u Prečkom. Snimio: Vanja


Šarenilo bukvina lišća, stablo uz pločnik u parku kod Lhotkine ulice. Snimio: Vanja


Crveni drvored kod tržnice Prečko. Snimio: Vanja




Meni nepoznato drvo kod Petrovaradinske ulice - javite mi ako znate kako se zove! List i kora stabla, istočno od Petrovaradinske ulice. Snimio: Vanja


Nekoliko stabala oraha (zaostalih iz nekad ovdje postojećih dvorišta) kod Malogoričke ulice u starom dijelu Vrbana. Snimio: Vanja


Mlado stabalce javora kod novog dijela Vrbana. Snimio: Vanja


Javor sa vrtovima kod okretišta tramvaja Jarun u pozadini. Snimio: Vanja


Šarenilo lišća kod raskršća sa Ulicom Hrvatskog Sokola. Snimio: Vanja


Također kod Ulice Hrvatskog Sokola. Snimio: Vanja


Pogled iz daljine na dio drvoreda kod Ulice Hrvatskog Sokola. Snimio: Vanja


Stabalce smokve kod benzinske pumpe. Snimio: Vanja




Još jedna nepoznanica - listovi, stablo, kora. Zna li netko koje je to drvo (pomalo me podsjeća na npr. jabuku)? Snimio: Vanja


Gusti nasad graba između benzinske pumpe i crkve na Jarunu - jedan od najugodnijih dijelova biciklističke staze zbog vizualne i zvučne izolacije od prometa. Snimio: Vanja


Jedan od najsjenovitijih dijelova ljeti - gusti drvored graba između Hrgovića i Ulice Bernarda Vukasa. Snimio: Vanja


Crvenoljubičasti ugođaj kod Nečujamske ulice. Snimio: Vanja


Stablo gledičije sa karakterističnim mahunama pored novih zgrada (tzv. Baschiera-blok) na početku Horvaćanske ceste. Snimio: Vanja


Ovdje je jesen već došla i prošla ... Snimio: Vanja

Oznake: Horvaćanska, Matetićeva, drvored, jesen

Sad ti znaj kome povjerit' pos'o, medenima ili "dream teamu"?


Trešnjevački plac. Snimio: Vanja

Oznake: selidbe, Trešnjevački plac, oglasi

Strossmayerov Trg, čekaonica na tramvajskoj stanici. Snimio: Vanja

Drage i dragi moji, danas trebam vašu pomoć!

Naime, stjecajem okolnosti sam došao u posjed desetak starih fotografija nepoznatog vlasnika koje su, čini se, snimljene na području južne Trešnjevke i Trnja u razdoblju 1947.-1949. godine. Za neke se može zaključiti što je na njima po natpisima uz fotografiju odnosno na poleđini, dok su druge potpuna nepoznanica ... pogledajte ih i pokušajte mi pomoći u rasvetljavanju mjesta, vremena i okolnosti kada su snimljene!
PO svemu sudeći, tu se radi o radovima vezanim uz izgradnju "autoputa" na području Trešnjevke i Trnja!

Kako bih vam olakšao posao, na kraju prilažem tri isječka iz planova grada iz tih vremena, jednoga (vrlo grubog, rukom crtanog) iz 1945., drugog iz 1947., te trećeg iz 1958., možda vam pomognu u orijentaciji.

Unaprijed hvala!



(bez natpisa na poleđini)


U ono je doba Horvaćanska sezala od Savske pa do potoka Črnomerca, možda su ovo radovi na izgradnji kanalizacije ili pak na regulaciji potoka?



(na poleđini je ne osobito čitak natpis koji mogao glasiti "ljetna oko Kunišćaka")


Meni se čini da su ovo radovi na regulaciji (ili čišćenju korita?) potoka Kunišćaka koji je krajem 40-tih još bio otvoren, i to na potezu sjeverno od Cvjetnog naselja, sada je ta lokacija točno iznad Slavonska avenije, tamo gdje je onaj pješački prolaz po Gagarinovom putu.



(na poleđini natpis "Autostrada 1947.")


Ovdje je sve jasno - radovi na izgradnji autoputa!



(bez natpisa na poleđini)


Ne znam gdje bi ovo moglo biti - vidi se nasip (možda negdje kod Save?), a vidi se i nekakav natpis na visokom stupu, kao da je to ulazak u grad, natpis "Zagreb". Tada su granice grada bile na Savi (možda kod Savskog mosta?) te na potoku Črnomercu (možda kod mosta na njemu?).



(natpis na poleđini "Učvršćenje na mostu")


U pozadini se vidi neki nasip (možda željeznička pruga?) - opet Kunišćak?



(nema natpisa na poleđini)


Mislim da ovdje nema dileme, ovo je Remiza ... no, ne mogu protumačiti s koje strane. Ova zgrada u pozadini mi izgleda kao ona današnja uz Puljsku (tadašnju Vurovčicu)!



(bez natpisa na poleđini)


Po nekoj logici bi i ovo mogla biti Remiza, no uopće mi ne liči ... neka ideja?



(bez natpisa na poleđini)


Ovo bi opet moglo biti negdje uz Remizu!



(bez natpisa na poleđini)


Možda negdje na Trešnjevci?



(bez natpisa na poleđini)


Komentar nije potreban!



(na poleđini natpis "Slušaoci na proslavi Dana Pobjede")


Puno zelenila, u pozadini vidim kamione ... nisam siguran da je nekad toliko ljudi ovog profila dolazilo na Činovničku livadu. Ima li tko ideju gdje bi ovo moglo biti?



(na poleđini je natpis "Drug Pavlin")


Ovome nije potrebno objašnjenje.



Privremeni plan grada iz 1945. Ucrtani su potoci Črnomerec i Kuniščak te većina ulica, no iam i nepreciznosti, recimo ne vidim Cvjetno naselje koje je onda već postojalo.


Isječak plana iz 1947. godina (na žalost, nemam područja južnije), vidi se ucrtana trasa Beogradske ulice.


Isječak karte iz 1958. godine, već su prosiječene Ljubljanska i Beogradska, tzv. Autoput (preteče današnje Zagrebačke i Slavonske avenije).


Za kraj, želio bih vam napomenuti kako sad vidite kako nije lako datirati fotografije i odrediti mjesto nastanka ... imajte to na umu kada fotkate naš grad, ostavite uz fotke nekakvu oznaku što je na njima i gdje su snimljene!

Oznake: Trešnjevka Trnje autoput

Nekad je potrebno dočekati jesen kako bi se kročilo na crveni sag ... nadam se da ga primjećuje i da još uvijek budi u njoj iskru veselja.



Horvaćanska cesta. Snimio: Vanja

Ak' mislite da vas neka kumica na Trešnjevačkom placu vara onda si možete i sami provjeriti težinu na javnoj vagi!



Trešnjevački plac, zapadna strana. Snimio: Vanja

... iako, iskreno, više mi liči kao neko vozilo iz "Star wars" serije!



Petrinjska ulica. Snimio: Vanja

Petrinjska ulica. Snimio: Vanja


Khm, da postoji pauk za bicikle ovog bi odmah trebalo odstraniti ... pa makar i sa znakom!

Oznake: bicikl, petrinjska

Spinčićeva ulica iza Remize. Snimio: Vanja

Možda su se samo radovi otegli pa je je ovaj znak predugo na svojem mjestu ...

Možda je i neki zalutali "guerrila gardener" stigao i do Spinčićeve ulice ...

... a ako i nije, možda bi u (pro)ljetno doba bilo fora posijati recimo koji suncokret uz ovakve znakove, mislim da bi taman pasao!


Snimio: Vanja

Kao što već vjerojatno znate, na stanu sam u Prečkom, a radno mi se mjesto nalazi u središtu Trešnjevke tako da mi se kad krenem biciklom na posao nudi nekoliko mogućih direktnih ili poludirektnih ruta. Najljepše je provozati se preko Jaruna ili po nasipu pa prerezati na sjever preko Knežije, biciklistička staza uz Horvaćansku je također posve ugodna, a često prođem i meni omiljenom rutom koju sam već "reklamirao" na blogu, manje prometnim uličicama Rudeša i zaleđem Remize. Najmanje mi se sviđa ona pravocrtna varijanta koja se na prvi pogled na kartu doima kao najlogičnija i najdirektnija, biciklističkom stazom uzduž Zagrebačke avenije - jest, direktna je, no isto tako je i bučna (neusporedivo bučnija od Horvaćanske po kojoj se vozi sporije, a i drveće uz pločnik puno utišava buku), smrdljiva i općenito ne osobito zanimljiva ... u stvari, najzanimljivija stvar na njoj su susreti sa kolegama biciklistima kojih ima podosta i uvijek se pitam voze li se oni po njoj zato što moraju (Čitaj: jer im pruža najdirektniju vezu od A do B) ili pak zato jer ne znaju za nešto bolje.



Staza po sjevernoj strani, dio između Golikove i Hrvatskog Sokola. Snimio: Vanja


Ovako izgleda kad je staza puna života i biciklista. Obratite pažnju na nepisano pravilo - biciklisti koji se voze u smjeru propisanom strelicama na stazi se voze po stazi, a oni koji idu u suprotnom smjeru se voze izvan staze, iako to znači lijevo u odnosu na bicikliste iz suprotnog smjera. Dakle, oni koji idu u susret propisanom smjeru ustupaju stazu onima koji se kreću u propisanom smjeru. Zgodno!Snimio: Vanja


Uglavnom, ja tu stazu zaobilazim kad god mogu, no tu i tamo se ipak nađem na njoj, možda jednom u 10-15 dana ... i onda se uvijek zapitam na koji bi način čovjek mogao "kvantificirati" neku biciklističku stazu, usporediti ju sa nekom drugom sličnom .. jer, mi, eto, ova baš ide na živce pa bih to pokušao izraziti kroz nekakvo mjerenje, opis. Mogao bih možda mjeriti buku, količinu ugljičnog monoksida i čađe, no to je teško učiniti amaterskim metodama pa sam se sjetio, gle, mogao bih izmjeriti ono dosadno truckanje kojem sam izložen pri svakom prelasku rubnjaka na raskršćima kojih, fala bogu, ne nedostaje. I, što zamislih to i provedoh, u dva popodneva sam se oboružao malim ravnalcem, papirićem i olovkom i izmjerio sve rubnjake na potezu od Srednjaka/Remize do Svilkovića na izlazu iz gradskog područja - sveukupno, guza neumornog biciklista se na tom potezu zatrese čak 46 puta (u smjeru zapad-istok, južna staza) odnosno 42 puta (smjer istok-zapad, sjeverna staza) i to nije zanemarivo, pogotovo ako se uzme u obzir da su tek rijetku rubnjaci uzorno spušteni (0-1 cm), dok je većina u kategoriji "osrednje" (1-2 cm) ili "jedva izdrživo" (3-5 cm).

Ako niste znali, kod nas vrijedi generalno pravilo da se kao "dovoljno spušteni" rubnjaci tretiraju oni do 3 cm, no meni se osobno čini da bi prava mjera bila 1 cm, ako se već želi imati razliku između kolnika i pločnika - u mnogo država se uopće ne prakticira imati neku visinsku razliku između pločnika i kolnika na pješačko-biciklističkim prijelazima. A ja zaista ne vidim zašto je tako teško prilagoditi te visine - ne vjerujem da su naši majstori građevinci lošiji od onih u drugim zemljama gdje to posve dobro funkcionira.

No, prije pogleda na rezultate mjerenja još nekoliko riječi o metodologiji: mjerio sam visinu rubnjaka na mjestima gdje biciklistička staza prelazi rubnjake i to otprilike na sredini prijelaza odnosno, ako ima razlike u visini rubnjaka na prijelazu staze, tada na mjestu koje je najzgodnije za prijelaz (obično ono najniže).

Vrijedi zapaziti da je dobar dio rubnjaka nakon postavljanja izbrušen odnosno snižen brušenjem za 1 pa do čak 4-5 cm, bez toga bi ove biciklističke staze, sjeverna i južna, bile prava katastrofa sa mnogim rubnjacima i preko 5 cm, ovako su tipično "tek" oko 2-3 centimetra. (ako se ne varam, ovo je jedino mjesto u gradu na kojem je primijenjena ova tehnika brušenja)

Eto, uživajte u rezultatima, komentirajte ih i pripremite se da ću vam jednom podastrijeti i reszultate mjerenja semaforskih intervala koji su na ovoj dionici također nerbirajući i doprinose antipatičnosti tog smjera. Dok na Zagrebačkoj aveniji od Prečkog do Srednjaka moram prijeći 6 semafora sa dugim crvenim intervalima (primjer sa raskršća sa Hrgovićima: gotovo 2 minute između dva zelena biciklističko-pješačka zelena svjetla), na Horvaćanskoj ih ima isto toliko, ali su protočniji (radi kraćih crvenih intervala i rada bez onih šugavih tipki za zeleno koje samo usporavaju vožnju), dok su na sjevernoj ruti kroz Rudeš tek dva semafora.



Izmjerio i obradio: Vanja
(svaki prijelaz sadrži dvije brojke, jer se prelaze po dva rubnjaka, žutom bojom su označena kritična mjesta)


Potpuno nepotrebni hupseri kod Vrbana (južna staza). Snimio: Vanja


Rubnjak koji garantirano unesrećuje svaku guzu , benzinska stanica INA-Rudeš (jug). Snimio: Vanja


Mjerenje ... kod benzinske stanice INA-Rudeš (sjever). Snimio: Vanja

Današnje jutro na Jarunu ...



U 08:21, Jarunsko jezero. Snimio: Vanja


U 08:26, ulica Gredice. Snimio: Vanja

Oznake: Jarun

Jučer popodne, danas ujutro ... to je bila jesen kakvu volimo, bistra zraka, dalekih pogleda, šarenog neba s isprepletenim plavetnilom i oblacima svih boja, vrsta i oblika ... i nevjerojatnim bogatstvom boja, kako na nebu, tako i na zemlji.

A sad već lije kiša ... no, boje su ostale zabilježene, dijelom u mislima, dijelom u foto aparatu.

Ovako je to izgledalo jutros ispred moje zgrade ...


Snimio: Vanja


Snimio: Vanja

... a ovako prije nekoliko godina u ovo isto doba u Staglišću.


Snimio: Vanja


Snimio: Vanja

Vi koji se vozite po Zagrebačkoj aveniji u smjeru zapada ste sigurno već zapazili da su radovi na preuređenju izlaza iz pješačko-biciklističkog podvožnjaka uz potok Vrapčak gotovi ... najbolji pokazatelj završenih radova je jarko žuta ograda koja se izrazito ističe uz postojeću tamnoplavu ogradu pješačkog mosta preko potoka.

I tako, propust kod prethodnih radova je ispravljen i, koliko vidim, novi prilaz podvožnjaku je već zaživio u građanstvu, i biciklisti i mame s kolicima se služe novom prilaznom rampom ... bilo bi lijepo kad bi to ne bi bio usamljen slučaj i kad bi se nastavilo sa tom praksom uređivanja pješačkih i biciklističkih prolaza i prijelaza. Kao slijedećeg kandidata bih predložio lokalitete udaljen tek 200-tinjak metara, prijelaz Zagrebačke ceste preko potoka Vrapčaka i kreaciju neke smislene pješačko-biciklističke veze između POS-ova naselja zapadno od ceste i Rudeša istočno.



Snimio: Vanja


Snimio: Vanja


Snimio: Vanja


Snimio: Vanja

Reklama kod City Center One trgovačkog centra. Snimio: Vanja

Oznake: graffiti reklame

Danas je dan sjećanja ... sjetimo se i onih čiji su životi zapamćeni i muralima na zagrebačkim zidovima. Počevši od Dine Dvornika čiji sam "In memoriam" mural spomenuo OVDJE, u svom drugom postu na tada tek otvorenom blogu pa do mladih u čije su sjećanje njihovi prijatelji ostavili uspomene na zidovima grada.


Tomislav Budić (2005.), u dvorištu Osnovne škole Kralja Tomislava na Trešnjevci. Snimio: Vanja


Bertan Mamed (2007.), kod srednje škola "Nikole Tesle", klaićeva. Snimio: Vanja


Fic (2009.), kod raskršća Ulice Kršnjavoga i Jukićeve/Jagićeve. Snimio: Vanja


Žule (2010.) i Joža (2011.), Horvaćanska cesta u Vrbanima. Snimio: Vanja

Znate li za još koji "In memoriam" mural u gradu?